10 ključnih elemenata

1. Pokrenimo se

Radnici ne mogu više čekati. Vrijeme je da se prijeđe s riječi na djela. Nacionalne vlade EU trebaju podržati Europski stup socijalnih prava (ESSP). Europska unija i države članice moraju se suprotstaviti inerciji poslodavaca i podržati Stup i predložen paket zakonodavnih inicijativa.

2. Akcijski plan za ostvarivanje prava

Potreban je Akcijski plan za ostvarivanje prava iz Europskog stupa socijalnih prava, koji bi uključivao konkretne akcije i preuzimanje obveza za provedbu svakog od 20 načela i prava; To podrazumijeva i hodogram (plan) iz kojeg bi bilo jasno kako će se prava realizirati.

3. Ulaganje u ostvarivanje prava

 Mobiliziranje postojećih sredstava EU, kao i novog proračuna Europske unije za razdoblje od 7 godina, u svrhu provedbe ESSP-a. Javnim službama mora biti na raspolaganju dovoljno sredstava kako bi se osigurao efektivan pristup socijalnom stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim uslugama na način na koje su predviđene u Europskom stupu socijalnih prava.

4. Europska legislativa koji će omogućiti provedbu prava

Direktive o radu kao put k ostvarivanja prava za sve radnike u EU
Nužno je riješiti društvene probleme s kojima se suočavaju radnici i sindikati – uključujući rastuću nejednakost, visoku nezaposlenost, niske plaće i prekarne poslove – a koji potkopavaju mogućnost da koriste EU prava u području rada i zapošljavanja.

Za što se ETUC zalaže?
1. Priznavanje prava na učinkovitu provedbu, donošenjem mjera koje bi omogućile radnicima i njihovim sindikatima da provode i izvršavaju prava.
2. Direktiva o zaštiti atipičnih radnika kao mjera zaštite od kazualizacije rada, ugovora o radu s nula sati rada i nesigurnog rada.
3. Direktiva o online platformama koja bi osigurala da osobe koje rade digitalno imaju status radnika, da su pokrivene radnim i socijalnim zakonodavstvom i zaštićene na jednak način kao i radnici u drugim sektorima: da primaju minimalnu plaću i imaju pristup socijalnoj zaštiti.
4. Direktiva o minimalnoj razini prava za samozaposlene osobe trebala bi sadržavati pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje u skladu s nacionalnim propisima i praksom, pravo na primjerenu naknadu za rad, na socijalnu sigurnost, obrazovanje i osposobljavanje za rad i sigurne i zdrave uvjete rada.
5. Dostojanstvo radnika i zaštita njihovih podataka. Direktiva o privatnosti na radnom mjestu treba zaštititi radnike od digitalnog nadzora koji pretjerano narušava njihovu privatnost, štititi osobne podatke radnika u radnom odnosu, urediti baratanje umjetnom inteligencijom i druge prakse koje bi mogle ugroziti dostojanstvo, zdravlje i sigurnost osoba pri radu.
6. Revizija Direktive o jednakoj plaći kako bi se uključili planovi za jednakosti na radnom mjestu i omogućile kontrole, sankcije i odvraćajuće mjere za poslodavce koji se ne drže pravila – s ciljem končanog postizanja jednakosti plaća za žene.
7. Brzo donošenje i početak provedbe nove Direktive o ravnoteži između posla i privatnog života kako bi se poboljšao sustav dopusta iz obiteljskih razloga, uključujući plaću i fleksibilnije obavljanje rada.
8. Hitno donošenje mjera za zaštitu radnika izloženih dizelu, reprotoksinima i nanotehnologijama kako bi se unaprijedila zaštita zdravlja i sigurnosti na radu.
9. Jednaka plaća za jednak rad kroz učinkovitu reviziju Direktive o upućivanju radnika i mjere prikladne za suzbijanje prevara i zlouporaba, naročito praksama tvrtki koje posluju samo na papiru (tzv. letterbox kompanije)
10. EU treba uspostaviti sustav zaštite zviždača. Radnici koji otkrivaju nepravilnosti i malverzaciju često dobiju nedovoljnu ili čak nikakvu zaštitu i nad njima se nerijetko vrši odmazda.

5. Aktivna podrška svih tijela EU

Želimo da sve institucije EU poštuju, podržavaju i budu posvećene ostvarivanju ciljeva ESSP-a, uključujući tako i Sud pravde Europske unije i Europsku središnju banku.

6. Bolje ekonomske politike EU

Europski semestar, koji na godišnjoj razini definira ekonomske politike, ozbiljno je naštetio radnim mjestima, radnicima i gospodarstvu udarima na javnu potrošnju i kolektivno pregovaranje. Godišnje preporuke iz područja ekonomske politike ugrozile su radnička prava i gospodarski oporavak.

Junckerova Komisija napravila je iskorak k prebacivanju fokusa ekonomskih politika s čistog administriranja mjera štednje na procese koji barem uzimaju u obzir pitanja kapaciteta i najvećih nejednakosti.

Načela iz Europskog stupa socijalnih prava trebaju biti sprovedena kroz godišnji ekonomsko-politički ‘semestar’ (kao i na druge načine kao što je to europsko pravo i proračun). ‘Semestar’ bi zapravo trebao postati ekonomski i socijalni semestar koji jednako ozbiljno vrednuje položaj radnika i njihovih prava kao što to čini s fiskalnom ravnotežom.

Nema svrhe imati Europski stup socijalnih prava ako se on ne ostvaruje kroz preporuke za oblikovanje ekonomskih politika. Sindikati očekuju da će se u preporukama za pojedine zemlje 2018. godine vidjeti takva praksa.

Europska Komisija nastoji više uključiti sindikate i poslodavce u proces ‘semestra’ na nacionalnoj razini, i ETUC radi na tome da olakša sindikatima takav angažman. Takva praksa bitna je kako bi ‘semestar’ doista postao i socijalni i ekonomski ciklus javnopolitičkog odlučivanja.

Poštena plaća – potrebno je proširiti kako bi se obuhvatilo kolektivno pregovaranje za poštenu plaću i radne uvjete.

7. Socijalni napredak u europskim ugovorima

U europskom pravu ekonomske slobode imaju primat nad socijalnim pravima. Posljedica je to sudske prakse Suda pravde Europske unije.

Za europske sindikate to je značilo otežavanje obrane radnika od nepoštene konkurencije u plaćama i radnim uvjetima, kao i otežavanje borbe za jednaki tretman radnika migranata i domaćih radnika i poboljšanje uvjeta života i rada radnika diljem Europe.

ETUC predlaže dodavanje Socijalnog protokola europskim ugovorima. Takav protokol pojasnio bi odnos između socijalnih prava i ekonomskih sloboda. Protokol bi trebao biti sastavni dio europskih ugovora, obvezujuć na najvišoj mogućoj razini i utjecati na odluke Europskog suda.

Svrha Socijalnog protokola bila bi:

1. potvrditi da jedinstveno tržište nije samo sebi cilj, nego služi postizanju socijalnog napretka narodima Unije

2. pojasniti da ekonomske slobode i pravila natjecanja ne mogu imati prioritet nad temeljnim socijalnim pravima i socijalnim napretkom i da u slučaju sukoba i sporova, socijalna prava imaju prednosti

3. pojasniti da se ekonomske slobode ne mogu tumačiti kao davanje prava na njihovo prakticiranje u svrhu izbjegavanja ili zaobilaženja nacionalnog radnog i socijalnog zakonodavstva i prakse, ili nepoštene konkurencije u području plaća i radnih uvjeta.

8. Podrška sindikatima i socijalnom dijalogu

Socijalni dijalog između poslodavaca i sindikata ključan je za uređene i uspješne ekonomije. Prijeko je potreban i na nacionalnoj razini, i na razini Europske unije.

Na razini Europske unije, socijalni dijalog je doveo do važnih sporazuma koji su našli svoje mjesto u europskom pravu, kao što su to oni o roditeljskom dopustu, radu u nepunom radnom vremenu i ugovorima o radu na određeno vrijeme.

Posljednjih godina postoje određeni problemi s pretakanjem u europsko pravo, kod sporazuma o frizerima i sporazuma o središnjim državnim uredima. Europska komisija trebala bi pomagati proces u kojem sporazumi iz socijalnog dijaloga postaju dio europskog prava, a ne opstruirati taj proces.

EU bi trebala promicati i podupirati socijalni dijalog u svim državama članica, a Europska komisija pomagati jačanje kapaciteta stvarajući jake poslodavačke udruge i sindikate sposobne za pregovore i provedbu sporazuma.

U svim zemljama EU potreban je pravni okvir koji omogućuje socijalni dijalog između udruga poslodavaca i sindikata na sektorskoj i nacionalnoj razini.

9. Kolektivno pregovaranje: poštena plaća i radni uvjeti

EU treba poticati i podupirati kolektivno pregovaranje i ulogu sindikata u njemu. To znači:

  • suzdržavanje od takvog djelovanja EU institucija koje podriva sustav kolektivnog pregovaranje i minimalne plaće
  • povećanje pokrivenosti broja radnika i sektora kolektivnim ugovorima, uključujući i nestandardan rad i radnike
  • financijsku potporu za jačanje kapaciteta za kolektivno pregovaranje, posebice za pregovaranje na sektorskoj i nacionalnoj i razini, i pravni okvir koji omogućuje i rezultira snažnim kolektivnim pregovorima
  • osigurati da pravila javne nabave promoviraju pravo na kolektivno pregovaranje i davanje prednosti tvrtkama koje poštuju kolektivno pregovaranje
  • inicijativu po pitanju povećanja minimalne plaće i jačanja sustava minimalne plaće tamo gdje postoje
  • zatvaranja jaza u plaćama između muškaraca i žena, borbu protiv nepravednog sustava minimalne plaće za mlade radnike i oslovljavanje drugih nepoštenih diskriminatornih praksi u plaćama i socijalnog dampinga, jamčenjem jednake plaće za jednak rad.

10. Pravedna tranzicija

Osnivanje Fonda za pravednu tranziciju za održivo upravljanje klimatskim promjenama i tranzicijom k niskougljičnoj ekonomiji, te digitalizacijom i automatizacijom: utemeljeno na otvaranju radnih mjesta, zaštiti radničkih prava, nadogradnji vještina i socijalnoj zaštiti. Nijedan radnik ne smije biti zaboravljen u procesu dekarbonizacije i digitalizacije; Umjesto toga, potrebna je pravedna tranzicija i kvalitetno upravljanje njome.